Dve su velike i međusobno umnogome različite grupe korisnika arhivske građe. U prvu možemo svrstati lica zainteresovana za određene podatke, koja istraživanju pristupaju samostalno i u skladu sa procedurama predviđenim i utvrđenim propisima Arhiva. Dobivene podatke oni većinom koriste za svoje radove: naučne, seminarske, diplomske, publicističke itd, te za postizanje drugih stručnih ciljeva, radi upotpunjavanja rodoslova svojih familija ili u neke, ličnim pobudama određene svrhe, poput godišnjica matura itd. Ovu grupu označićemo kao korisnike – istraživače. Drugu grupu čine lica i pravni subjekti kojima su podaci iz Arhiva većinom potrebni sa snagom pravnih dokaza u privatno–pravne svrhe ili kao dokumentacija tehničke prirode, te se njima ne omogućava da samostalno pretražuju po građi, nego im se izdaju tražena uverenja, prepisi ili overene fotokopije. U ovom radu se tretiraju samo korisnici – istraživači.
Istorijski arhiv Subotica (u daljem tekstu IAS) je ustanova iza koje stoji više od šest desetleća rada. Nakon svog formiranja i početka sa samo jednim zaposlenim, bez sopstvenih prostorija, sa vagonima nesređene i razbacane građe po terenu, vremenom je nastao kolektiv sa 21 zaposlenim u kojem mahom rade ljudi sa visokom školskom spremom i brinu se o gotovo 6000 dužnih metara arhivske građe smeštene u preko 3000 kvadratnih metara depoa. Prvi korisnici građe u naučnoistraživačke svrhe javljaju se od polovine pedesetih godina prošlog veka. Tokom zadnjih desetak godina njihov broj kretao se oko 50, da bi se 2007. i 2008. približio broju sto.
U IAS arhivska građa je svima zainteresovanima, kako domaćim tako i stranim državljanima, dostupna pod jednakim uslovima. Doduše, za strane državljane potrebno je obezbediti dopuštenje pokrajinskog sekretarijata, koje se dobija na osnovu njihovih molbi. Sličan postupak važio je i prije 2000. godine, no tada je procenat pozitivno rešenih molbi bio dosta nizak[1], te tako dodatno destimulisao potencijalne istraživače. Rad i korišćenje građe regulisani su „Pravilnikom o korišćenju arhivske građe“. Svima zainteresovanima stoji na raspolaganju i biblioteka IAS.
Čitaonica ima dvanaest mesta za istraživače i funkcioniše sa dva radnika stalno raspoređena u njoj. Istraživači ispunjavaju matični list korisnika i zahteve za građu, što ujedno omogućuje da naš „Centar za informacije“ vodi evidenciju o njima, o korišćenoj građi i temama istraživanja. Obrada takvih podataka predstavlja elemente ovog rada.
Analize, statističke obrade i sagledavanja ove problematike, kako na lokalnom, tako i na širem vojvođanskom ili republičkom nivou, do sada su bile vrlo retke. Jedan od retkih je rad publikovan 1976. godine, u kome mr Sredoje Lalić[2] obuhvata pregled stanja na čitavom području Vojvodine, a za subotički Arhiv navodi podatke o 178 fondova i 20 istraživača u periodu između 1973. i 1975. Od toga vremena, kako broj fondova, tako i broj istraživača, stalno su u porastu. Poboljšavali su se i uslovi za njihov prijem u čitaonici. Rastao je procenat obrađene i sređene građe i broj naučnoinformativnih sredstava o njoj.
Kako je bez sumnje korisno, za planiranje rada na godišnjem i dekadnom nivou, za celokupnu programsku orijentaciju, imati neku vrstu povratnih informacija o tendencijama i smerovima interesovanja istraživača koji dolaze u Arhiv, o fondovima koji su u intenzivnoj upotrebi, ovo je pokušaj da se sumira stanje u periodu od četiri godine, od 2005. do 2008.
Na kraju 2008. godine u Arhivu je bilo 458 fondova i zbirki (u ukupnoj količini od 5736 dužnih metara), od toga 385 sređenih (u količini od 3211 dužnih metara).
Tabela 1)
UKUPAN BROJ FONDOVA IAS
Godina |
Broj fondova i zbirki |
Količina |
2005 |
442 |
4702 dužna metra |
2006 |
450 |
4794 dužna metra |
2007 |
451 |
5496 dužnih metara |
2008 |
458 |
5736 dužnih metara |
Činjenica, koju istraživači prilikom posete Arhivu verovatno nemaju na umu, da svi ti sređeni fondovi čine osnovu iz koje oni mogu da tragaju za podacima, zavređuje određeni respekt. Neke od njih bi ta nepregledna količina istorijskih izvora, koja stvara velike mogućnosti za traganje i istraživanje, sigurno obradovala, dok bi druge samim tim mogla i zabrinuti. Tek sa spoznajom takvih relacija, oni će više ceniti arhivističku struku i pregnuća koja im omogućavaju da se iz ogromnog mora sa milionima podataka pronađe građa koja odgovara njihovim intresovanjima i zadovoljava njihove istraživačke želje.
Godine 2008. arhiv je posetilo 96 istraživača, od toga 83 domaća i 13 stranih državljana. Godišnji prosek domaćih istraživača je 74, a stranih 7. Za četiri godine posluženo je ukupno 324 korisnika. U periodu od 2005. (kada im se broj kretao između 3 i 13) do 2008. godine, zapaža se trend rasta broja stranih posetilaca. Istraživači su ukupno ostvarili preko 600 istraživačkih dana, a godišnji prosek po istraživaču iznosi 7,4.
Tabela 2)
UKUPAN BROJ ISTRAŽIVAČA I ISTRAŽIVAČKIH DANA
Godina |
Broj istraživača |
Broj istraživačkih dana |
||||||
|
|
|||||||
Domaći |
% |
Strani |
% |
Ukupno |
|
Godišnji prosek po istraživaču |
||
2005 |
55 |
95% |
3 |
5% |
58 |
663 |
11,4 |
|
2006 |
68 |
93% |
5 |
7% |
73 |
553 |
7,5 |
|
2007 |
90 |
93% |
7 |
7% |
97 |
774 |
7,8 |
|
2008 |
83 |
86% |
13 |
14% |
96 |
423 |
4,4 |
|
Godišnji prosek |
74 |
91% |
7 |
9 % |
81 |
603,25 |
7,4 |
|
Tabela 3)
RODNA STRUKTURA ISTRAŽIVAČA
Godina |
Rodna struktura istraživača |
|||||
Muško |
% |
Žensko |
% |
Ukupno |
||
2005 |
32 |
55 % |
26 |
45% |
|
58 |
2006 |
42 |
58 % |
31 |
42 % |
73 |
|
2007 |
62 |
64 % |
35 |
36 % |
97 |
|
2008 |
69 |
72 % |
27 |
28 % |
96 |
|
Svega |
205 |
|
119 |
|
|
324 |
Godišnji prosek |
51,25 |
63 % |
29,75 |
37 % |
81 |
|
U posmatranom periodu dolazilo je godišnje u proseku 30 istraživača ženskog pola i 51 muškog.
Posmatrano po socijalnoj strukturi dominirali su zaposleni, u proseku ih je bilo više od trećine, slede đaci i studenti, penzioneri i nezaposleni. Razlog povećanja broja đaka, sa 10 u 2005. na 29 u 2008. godini krije se u otpočinjanju aktivnog rada Arhiva putem projekta “Arhiv i škola”, na saradnji sa specijalizovanom društveno–jezičkom gimnazijom, gde se đaci upoznaju sa osnovama rada ove institucije i uvežbavaju u istraživanju i pisanju radova na osnovu pregledane građe.
Tabela 4) SOCIJALNA STRUKTURA ISTRAŽIVAČA
Godina |
Socijalna struktura istraživača |
Svega |
|||||||
Đaci, studenti |
% |
Zaposleni |
% |
Penzio-neri |
% |
Nezapo- sleni |
% |
||
2005 |
10 |
17 % |
30 |
52 % |
14 |
24 % |
4 |
7 % |
58 |
2006 |
12 |
16 % |
37 |
51%
|
9 |
12 % |
15 |
21 % |
73 |
2007 |
35 |
36 % |
35 |
36 %
|
22 |
23 % |
5 |
5 % |
97 |
2008 |
29 |
30 % |
36 |
38 %
|
24 |
25 % |
7 |
7 % |
96 |
Svega |
86 |
|
138 |
|
69 |
|
31 |
|
324 |
Godišnji prosek |
21,50 |
|
34,50
|
|
17,25 |
|
7,75 |
|
81 |
Iz tabele koja pokazuje profesionalnu strukturu vidi se da u proseku godišnjih nivoa, među grupama koje su se mogle skupno izraziti, preovlađuju đaci i studenti. Potom slede kolege iz kulturnih ustanova, Muzeja, Biblioteke, Zavoda za zaštitu spomenika kulture. Njihovo interesovanje za podatke u građi razumljiva je posledica delatnosti ustanova iz kojih dolaze. Na trećem mestu su naučni radnici i nastavnici na fakultetima a na četvrtom nastavnici osnovnih škola.
Tabela 5)
PROFESIONALNA STRUKTURA ISTRAŽIVAČA
Godina |
Profesionalna struktura korisnika |
||||||
2005 |
2006 |
2007 |
2008 |
Svega |
Godišnji prosek |
||
Profesija |
|||||||
Naučni radnici i nastavnici na fakultetima |
4 |
5 |
13 |
8 |
30
|
7,5
|
|
Nastavnici osnovnih i srednjih škola |
7 |
7 |
4 |
6 |
24 |
6 |
|
Pravne struke |
2 |
4 |
2 |
5 |
13
|
3,25
|
|
Radnici drugih kulturnih ustanova |
11 |
12 |
8 |
8 |
39
|
9,75 |
|
Zdravstveni radnici |
3 |
2 |
3 |
2 |
10
|
2,5
|
|
Novinari |
2 |
2 |
4 |
7 |
15
|
3,75
|
|
Studenti, đaci |
10 |
12 |
35 |
29 |
86 |
21,5 |
|
Drugo |
19 |
29 |
28 |
31 |
107 |
26,75 |
|
Ukupno |
58 |
73 |
97 |
96 |
324 |
81 |
Godina |
Školska sprema istraživača |
Svega
|
|||||||
Osnov-na škola |
% |
Srednja |
% |
Viša, visoka |
%
|
Magistar, doktor |
% |
||
2005 |
– |
25 |
43 % |
29 |
50 % |
4 |
7 % |
58 |
|
2006 |
– |
37 |
51 % |
31 |
42 % |
5 |
7 % |
73 |
|
2007 |
2 |
2 % |
63 |
65 % |
23 |
24 % |
9 |
9 % |
97 |
2008 |
2 |
2 % |
60 |
62 % |
28 |
29 % |
6 |
7 % |
96 |
Ukupno |
4 |
|
185 |
|
111 |
|
24 |
|
324 |
Godišnji prosek |
1 |
1 % |
46,25
|
57 %
|
27,75 |
34 % |
6 |
8 % |
81 |
Tabela 6)
STEPEN ŠKOLSKE SPREME ISTRAŽIVAČA
Rezultati preseka stepena stručne spreme istraživača su očekivani. Dominiraju sa 57% oni sa srednjom školom, slede sa 34% oni sa višom i visokom školom, dok je broj istraživača sa naučnim titulama 8%. Treba istaći da je od 2005. bilo 4 istraživača koja su doktorirala upravo sa radovima nastalim i na osnovu arhivske građe.
Tabela 7)
BROJ KORIŠĆENE ARHIVSKE GRAĐE
Godina |
Broj korišćene arhivske građe |
||
Predmeti |
Knjige |
Arhivske kutije |
|
2005 |
1346 |
493 |
121 |
2006 |
1202 |
793 |
152 |
2007 |
1236 |
791 |
110 |
2008 |
1119 |
443 |
83 |
Godišnji prosek |
1225,75 |
630 |
116,5 |
Godina |
Prosečan broj korišćene arhivske građe po istraživaču |
||
Predmeti |
Knjige |
Arhivske kutije |
|
2005 |
23,20 |
8,50 |
2,08 |
2006 |
16,46 |
10,86 |
2,08 |
2007 |
12,74 |
8,15 |
1,13 |
2008 |
11,65 |
4,61 |
0,86 |
Prosek |
15,12 |
7,77 |
1,43 |
Godišnje su istraživači dobili na korišćenje prosečno 1225 predmeta, 630 knjiga i 116 kutija. Prema statističkim podacima, prosečni istraživač imao je u rukama 15,2 predmeta, 7,77 knjiga i 1,43 arhivsku kutiju.
O tome koji su fondovi bili najviše korišćeni svedoči tabela br. 8. U obzir su uzete samo zbirke tražene više od deset puta barem u jednoj od četiri posmatrane godine. Zanimljivost je da je samo ukupno deset fondova bilo u jednoj od četiri godine zadovoljilo taj kriterijum a samo tri fonda (F:002, F:003 i F:047) imala su takvu traženost tokom sve četiri godine. Prema njenim pokazateljima vidi se da je fond F:002, Gradsko veće slobodnog kraljevskog grada – Subotice (1861–1918), bio ubedljivo najfrekventniji u 2005. i 2006. godini a da zatim primat preuzima F:451, Zbirka matičnih knjiga (1687–1949)[3]. To znači da traganje za precima i izrada rodoslova postaju sve popularniji. Građa gradskih upravnih vlasti, koja obuhvata gotovo totalitet društvenih zbivanja na lokalu, t.j. velikih upravnih fondova (F:002, F:047) tražena je upravo iz navedenog razloga. Kartografska zbirka (F:003) zahvaljujući svojim osobenostima, također je imala solidan intenzitet upotrebe.
Tabela 8)
NAJVIŠE KORIŠĆENI FONDOVI
Godina |
Najviše korišćeni arhivski fondovi |
|
||||||||
2005 |
2006 |
2007 |
2008 |
|
||||||
Ukupno reversa |
389[4] |
284[5] |
380 |
291 |
|
|||||
Ukupno korišćeno fondova |
31 |
36 |
41 |
36 |
|
|||||
F:002 |
165 |
42% |
63 |
22 % |
64 |
17 % |
44 |
15% |
||
F:047 |
49 |
13% |
44 |
15 % |
19 |
5 % |
19 |
7 % |
||
F:060 |
|
|
28 |
10% |
||||||
F:208 |
40 |
10% |
25 |
9 % |
1 |
0,3 % |
3 |
1 % |
||
F:003 |
38 |
10% |
16 |
6 % |
11 |
3 % |
13 |
4 % |
||
F:272 |
16 |
4% |
29 |
10 % |
26 |
7 % |
5 |
2 % |
||
F:275 |
14 |
4% |
5 |
2 % |
14* |
4 % |
20 |
7 % |
||
F:451 |
|
|
22 |
8 % |
125 |
33 % |
76 |
26% |
||
F:001 |
|
|
11 |
4 % |
11 |
3 % |
10 |
3 % |
||
F:019 |
|
|
|
|
3 % |
6 |
2 % |
|||
F:001. Vojnići iz Bajše [1235]1644-1946
F:002. Gradsko veće slobodnog kraljevskog grada – Subotica (1861–1918)
F:003. Kartografska zbirka 1556- ?
F:019. Gimnazija “Moša Pijade” – Subotica (1795- ); 1852–1977
F:047. Gradsko poglavarstvo – Subotica (1918–1941)
F:060. Gradsko načelstvo Slobodnog kraljevskog grada – Subotica (1941–1944)
F:208. Zbirka duplikata crkvenih matičnih knjiga Subotica 1839–1895
F:272. Magistrat slobodnog kraljevskog grada – Subotica (1779–1849)
F:275. Zbirka projekata 1844-
F:451. Zbirka matičnih knjiga (1687–1949)
Podaci pokazuju da je ogromna većina (76%) istraživača koristila samo jedan fond, od jednog do troje njih preko 17% a da je samo manji broj (6% ) tražio podatke u više od tri fonda ili zbirke.
Istraživači su godišnje ostvarili prosečno više od 600 istraživačkih dana, a prosek po istraživaču je visok – 7,4 dana. No, ako se podaci sumiraju po učestalosti poseta, vidimo da je samo po jedan dan istraživanja imala najveća grupa (38,25%) korisnika čitaonice, od jedan do tri puta su posetili Arhiv istraživači u procentu od 33,25, a više od tri puta njih 28,50%. Taj podatak daje ilustraciju o ozbiljnosti obrađivanih istraživačkih tema. Sa jednim istraživačkim danom, sigurno se mogu dobiti dragoceni podaci ali po pravilu, tek u višednevnom istraživanju mogu se zahvatiti, istražiti i obraditi kompleksniji izvori.
Tabela 9)
BROJ KORIŠĆENIH FONDOVA PO ISTRAŽIVAČU
Godina |
Broj korišćenih fondova po istraživaču |
||
1 |
1 do 3 |
više od 3 |
|
2005 |
64 % |
26 % |
10 % |
2006 |
90 % |
7 % |
3 % |
2007 |
66 % |
28 % |
6 % |
2008 |
84 % |
10 % |
6 % |
Zajedno |
76 % |
17,75 % |
6,25 % |
Tabela 10)
BROJ ISTRAŽIVAČKIH DANA
Godina |
Broj istraživačkih dana |
||
1 |
1 do 3 |
više od 3 |
|
2005 |
20 % |
33 % |
47 % |
2006 |
65 % |
24 % |
11 % |
2007 |
17 % |
46 % |
37[6] % |
2008 |
51 % |
30 % |
19* % |
Zajedno |
38,25 % |
33,25 % |
28,50 % |
Pregled svih korišćenih fondova ili zbirki daje jasniju celokupnu sliku o korišnjenju građe u analiziranom četvorogodišnjem periodu. Vidi se da je kod korisnika čitaonice bilo u opticaju ukupno 75 fondova, 31 u 2005. godini, 36 u 2006, 42 u 2007. i 36 u 2008. Od toga je samo njih devet – F:001, F:002, F:003, F:019, F:047, F:060, F:068, F:273, F:275 bilo korišćeno svake godine, o od njih samo su dva, F:002 i F:047 bila su upotrebljavana sa većim intenzitetom. S druge strane, veliki je broj fondova u svakoj godini korišćen samo po jednom[7].
Tabela 11)
PREGLED SVIH KORIŠĆENIH FONDOVA
Svi korišćeni fondovi |
||||
2005 |
2006 |
2007 |
2008 |
|
1 |
F:001 |
F:001 |
F:001 |
F:001 |
2 |
F:002 |
F:002 |
F:002 |
F:002 |
3 |
F:003 |
F:003 |
F:003 |
F:003 |
4 |
F:008 |
F:008 |
F:008 |
|
5 |
F:012 |
|||
6 |
F:018 |
F:018 |
F:018 |
|
7 |
F:019 |
F:019 |
F:019 |
F:019 |
8 |
F:020 |
F:020 |
F:020 |
|
9 |
F:022 |
F:022 |
||
10 |
F:026 |
|||
11 |
F:027 |
F:027 |
||
12 |
F:028 |
F:028 |
||
13 |
F:030 |
F:030 |
||
14 |
F:032 |
F:032 |
F:032 |
|
15 |
F:042 |
|||
16 |
F:043 |
|||
17 |
F:044 |
|||
18 |
F:045 |
F:045 |
||
19 |
F:047 |
F:047 |
F:047 |
F:047 |
20 |
F:052 |
F:052 |
||
21 |
F:056 |
|||
22 |
F:057 |
F:057 |
F:057 |
|
23 |
F:060 |
F:060 |
F:060 |
F:060 |
24 |
F:068 |
F:068 |
F:068 |
F:068 |
25 |
F:070 |
F:070 |
||
26 |
F:086 |
F:086 |
||
27 |
F:105 |
|||
28 |
F:138 |
|||
29 |
F:144 |
|||
30 |
F:164 |
|||
31 |
F:166 |
F:166 |
||
32 |
F:172 |
F:172 |
F:172 |
|
33 |
F:176 |
F:176 |
F:176 |
|
34 |
F:179 |
F:179 |
F:179 |
|
35 |
F:180 |
|||
36 |
F:185 |
|||
37 |
F:208 |
F:208 |
F:208 |
F:208 |
38 |
F:211 |
|||
39 |
F:216 |
F:216 |
||
40 |
F:228 |
F:228 |
||
41 |
F:231 |
|||
42 |
F:236 |
F:236 |
||
43 |
F:239 |
|||
44 |
F:242 |
|||
45 |
F:243 |
|||
46 |
F:244 |
|||
47 |
F.245 |
F.245 |
||
48 |
F:253 |
|||
49 |
F:261 |
|||
50 |
F:270 |
|||
51 |
F:272 |
F:272 |
F:272 |
|
52 |
F:273 |
F:273 |
F:273 |
F:273 |
53 |
F:275 |
F:275 |
F:275 |
F:275 |
54 |
F:276 |
|||
55 |
F:277 |
F:277 |
||
56 |
F:303 |
F:303 |
F:303 |
|
57 |
F:313 |
|||
58 |
F:316 |
|||
59 |
F:328 |
|||
60 |
F:330 |
|||
61 |
F:331 |
F:331 |
||
62 |
F:356 |
|||
63 |
F:371 |
|||
64 |
F:374 |
|||
65 |
F:377 |
|||
66 |
F:383 |
F:383 |
||
67 |
F:417 |
F:417 |
||
68 |
F:419 |
|||
69 |
F:424 |
|||
70 |
F:425 |
F:425 |
||
71 |
F:430 |
|||
72 |
F:434 |
|||
73 |
F:439 |
|||
74 |
F:440 |
|||
75 |
F:451 |
F:451 |
F:451 |
|
|
31 svega |
36 svega |
42 svega |
36 svega |
Teme istraživanja obavljanih u Arhivu vrlo su raznolike, ali ipak preglednosti radi pokušali smo ih grupisati u nekoliko većih oblasti. Zainteresovanost za hidrologiju vezana je za doktoranta, koji je uspešno i habilitirao baš kao i istraživačica sa temom iz arhitekture i urbanizma. Ta oblast spada u one koje se stalno i često obrađuju. Učestalost genealoških istraživanja stalno je u porastu i tokom zadnjih godina ubedljivo preovladava. Sledi interesovanje za široko formulisanu grupu tema: “društvenu, kulturnu i političku” istoriju. U ostalim temama teško je pronaći obrazac, pošto je njihova obrada sporadična.
Tabela 12)
TEME ISTRAŽIVANJA
|
2005 |
2006 |
2007 |
2008 |
Teme istraživanja |
|
|
|
|
Hidrologija |
1 |
- |
2 |
- |
Arhitektura, urbanizam, građevinarstvo |
12 |
15 |
21 |
15 |
Godišnjice matura i sl. |
5 |
1 |
1 |
4 |
Istorija naselja |
2 |
1 |
3 |
2 |
Istorija medicine |
1 |
1 |
1 |
1 |
Istorija školstva |
6 |
7 |
13 |
6 |
Komunalna istorija |
7 |
3 |
3 |
5 |
Porodična istorija |
6 |
21 |
25 |
36 |
Društvena, kulturna, politička istorija |
17 |
20 |
24 |
22 |
Privredna istorija |
– |
4 |
2 |
3 |
Istorija sporta |
1 |
– |
2 |
2 |
Svega |
58 |
73 |
97 |
96 |
Svim korisnicima stajala je na raspolaganju i naša priručna biblioteka. Ona pretežno sadrži publikacije vezane za Suboticu i širi region. Istraživači su godišnje koristili prosečno 222,5 naslova.
Tabela 13)
STANJE BIBLIOTEKE IAS
Godina |
Broj bibliotečkih jedinica |
Broj bibliotečkih naslova |
Broj svezaka, časopisa |
Izdato istraživačima |
2005 |
5460 |
4313 |
1676 |
151 |
2006 |
5558 |
4404 |
1717 |
221 |
2007 |
5662 |
4505 |
1743 |
321 |
2008 |
5816 |
4657 |
1804 |
197 |
Većina istraživača koji su posećivali Arhiv dolazila je sa već jasno formulisanim pitanjima u vezi sa temom koja ih zanima. Za mnoge je bilo razočaravajuće što se ti odgovori ne čuvaju spremni, nego je put koji vodi do njih često dug i mukotrpan. Mnoštvo podataka se krije u građi, a pošto zadatak arhivista može biti samo da ih barem delimično, a nikada konačno i do kraja prikažu, uvek je posao istraživača da pojedinačno dopiru do njih. Najveće razočarenje doživljavaju istraživači ili stranke[8] kojima se mora saopštiti da uopšte nije sačuvana građa koja bi im pomogla.
Zapažaju se određeni trendovi kod istraživača. Sve je više onih koji su strani državljani, generalno – genealogija postaje popularna, mlade generacije ranije se upoznaju sa Arhivom, za naučne radnike dragoceni su podaci dobiveni istraživanjima kod nas.
Upravo rezultati dobijeni ovakvim radom upućuju na neke od pravaca rada Arhiva u budućnosti. Oni se mogu podeliti u tri grupe. Prva se odnosi na jasnije sagledavanje pravaca u čijim okvirima treba da se kreće obrada i sređivanje građe, gde je jasno da će biti neophodno i dalje raditi na ciljanoj, dubljoj obradi i sređivanju najtraženijih fondova, uz izradu naučnoinformativnih sredstava o njima, sve do nivoa predmeta. Druga se vezuje za približavanje korisnicima, kako širenjem saznanja o značaju Arhiva tako i omogućavanjem jasnijeg uvida u celokupnu strukturu arhivskih fondova i zbirki[9] ali i pojedinačnih sumarnih ili analitičkih inventara. Treća se može označiti kao polje digitalizacije, gde se čine prvi koraci na putu koji predstavlja neumitnu budućnost Arhiva, gde će istraživačima sve više stajati na raspolaganju mogućnosti da i na takav način dolaze do traženih informacija.
ÖSSZEFOGLALÓ
A kutatók profilja és összetétele a Szabadkai Történelmi Levéltárban (2005 – 2008)
A kutatók többsége konkrétan meghatározott érdeklődéskörrel jönnek levéltárunkba. Amikor azonban a kutatásra kerül a sor, sokan csalódóttan veszik tudomásul, hogy hosszú és sokszor kemény munka áll előttük.
A levéltári anyag feltárásában a levéltáros csak részben adhat felvilágosítást a kutatóknak a kutatás módja tekintetében, a többi munkát magának a kutatónak kell elvégeznie. A legrosszabb ami történhet a munka folyamatában az, hogy az igényelt adatokat tartalmazó dokumentumok nincsenek megőrizve.
Az utolsó időben mind több a családfájukat tanulmányozó kutató, sokan közülük külföldi. A fiatalok is korábban kerülnek kapcsolatba a levéltárakkal.
A tanulmány elkészítése által képet kaptunk a levéltár jövőbeni feladatköréről, melyet három csoportra oszthatunk fel: 1. a legkeresettebb fondok anyagának minél előbbi tárgyszintű feltárásának a szorgalmazása, 2. levéltári segédletek kidolgozása, 3. az anyag digitalizálása. Ezen feladatok mielőbbi realizálása előre fogja hozni a kutatók betekintését a levéltári anyag tartalmába és fel fogja gyorsítani az információk összegyűjtésének a folyamatát.
ZUSAMMENFASSUNG
Profil und Zusammensetzung der Forscher im Historischen Archiv Subotica (2005 -2008)
Die meisten Forscher wenden sich zu unserem Archiv mit definierten Interessen. Aber wenn es um Forschung geht, enttäuschen sie sich schon am Anfang, weil auf sie eine lange und oft harte Arbeit wartet.
Bei der Aufdeckung des Archivmaterials kann der Archivar mit Informationen, die Forschungsweise betreffend, nur teilweise Hilfe leisten , die ganze Arbeit bleibt dem Forscher selbst zu machen. Es kann aber während der Forschungsarbeit auch das Schlechteste vorkommen, nämlich dass die gesuchten Dokumente nicht aufbewahrt sind.
In der letzten Zeit besuchen uns immer mehr Genealogieforscher, viele von ihnen aus dem Ausland. Auch die Jugendlichen haben immer mehr Kontakt mit dem Archiv.
Als Resultat dieser Arbeit kann beschlossen werden, dass die zukünftigen Aufgaben des Archivs folgende wären: 1. Erstrebung der Aufdeckung des am meist gebrauchten Archivmaterials bis zu der Ebene des einzelnen Dokumentes , 2. Vorbereitung informatorischer Ausgaben über das Archivmaterial 3. Digitalisierung des Archivmaterials. Das sind die Voraussetzungen welche die Zugänglichkeit archivalischer Quellen und die Beschleunigung des Forschungsprozesses überhaupt ermöglichen werden.
[1] Tako je 1998. godine, bivša radnica IAS zaposlena od 1970. godine, koja se 1993. preselila u Mađarsku, podnela molbu za istraživanje, koja joj je bez obrazloženja odbijena.
[2] Mr Sredoje Lalić je objavio članak „Opšte karakteristike korišćenja arhivske građe i strukture korisnika arhivske građe u arhivima u SAP Vojvodini“, Sremski Karlovci 1976.
[3] Fond je od Opštine Subotica preuzet tek septembra 2006. godine
[4] Prilikom utvrđivanja broja uzeta je u obzir godišnja ukupna količina izdatih reversa za traženu građu, a istaknuti su najfrekventiji, ukupno deset (10), koji su barem u jednoj godini traženi više od deset puta. Godine 2005. ispisano je ukupno 322 reversa ili 83% od svih korišćenih fondova.
[5] Devet najčešće korišćenih fondova 2006. čini 79% od korišćenih fondova.
* Procenti su zaokruženi svugde, tako u ovom slučaju kod brojke 14 umesto procenta 3,68 stoji 4%, a kod brojke 13** umesto 3,42, stoji 3 %.
[6] Rekorder je bio penzioner profesor Bora Martin sa 119 dana. Skenirani karton
* I ove godine je profesor Martin rekorder sa samo 73 istraživačka dana. Prosek u toj kategoriji iznosio je 8,92 dana.
[7] Tako je u 2007. godini 16 fondova traženo samo jednom, a u 2008. taj broj je 25.
[8] Mnogo je teža situacija sa strankama koje se obraćaju radi svojih privatno-pravnih poslova, kada saznaju da dokaza o određenim, a za njih životno važnim stvarima, uopšte nema u Arhivu, pošto ovu instituciju obično posmatraju kao zadnju šansu za dobijanje informacije.
[9] Na tom putu planira se predstavljanje prve sveske “Vodiča kroz arhivske fondove i zbirke IAS” i preko naše web stranice www.suarhiv.co.rs.
Objavljeno u: Ex Pannonia, br. 14, 2011.
Objavljeno: 8. mart 2011.
- Detalji
- Pogodaka: 1185