Savetovanje arhivskih radnika Bosne i Hercegovine održano je u Sarajevu, hotel Hoollywood od 20-22. maja 2015. godine u organizaciji Arhivističkog udruženja BiH.
Međunarodni arhivistički skup otvoren je u sredu 20. maja 2015. godine otvaranjem izložbe Veliki rat: od atentata u Sarajevu do ulaska talijanske vojske u Zadar, čiji su organizatori Državni arhiv u Zadru i Muzej Sarajevo.
Nakon svečanog otvaranja Savetovanja 21. maja 2015. godine,na kojem su učešće uzeli organizatori i domaćini Savetovanja, održana je promocija 44. broja Glasnika arhiva i arhivističkog udruženja BiH, kao i promocija ostalih izdanja arhiva na teritoriji Bosne i Hercegovine.
Izlaganja ovogodišnjeg Savetovanja bila su tematski podeljena u dva tematska bloka: Registraturska građa u nastajanju u vremenu tranzicije i Obrada arhivske građe i arhivski standardi. Svoje radove izlagalo je 30 arhivista, pre svega iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske, Slovenije, Makedonije i Austrije.
U prvom tematskom bloku (13 izlaganja), oblast registraturske građe u nastajanju u vremenu tranzicije, obrađivane su teme: problemi spoljne službe, zaštita arhivske građe u vremenu tranzicije i recesije, uloga arhiva u zaštiti arhivske građe u vremenu tranzicije, značaj i zaštita arhivske građe nevladinih organizcija i sistem PIQL – za dugoročnu zaštitu digitalnih podataka bez potrebe migracije.
Izlaganje dr Ive Oreškovića iz Državnog arhiva u Dubrovniku Učinkovit nadzor nad javnim dokumentom-Imperativ svjedočanstva vlastitog postojanja, pobudio je veliko interesovanje slušalaca. Dr Orešković smatra "da krivim metodama pokušavamo popraviti vlastito stanje. Zakon o arhivu i arhivskoj građi malo kažnjava one koji ne vode dovoljno računa o građi po registraturama. Mere spoljnih službi u te svrhe su često bez učinka, a postupci dugotrajni i za posledicu imaju nepostojanje stvarnog i učinkovitog nadzora, kao i opasnost od uništenja arhivske građe u nastajanju po registraturama."
Zvonko Dimoski i Dimitar Bogeski su ispred Državnog arhiva Republike Makedonije u Skoplju govorili o Ulozi arhiva u zaštiti arhivske građe u vremenu tranzicije i recesije naglašavajući razvojni put društva i arhiva u svom okruženju, te bitnu ulogu racionalizacije i standardizacije koje doprinose ukupnom unapređenju rada u arhivima.
U drugom tematskom bloku, obrada arhivske građe i arhivski standardi, predstavilo se 17-oro izlagača na sledeće teme: elektronska obrada arhivske građe i olakšavanje dostupnosti informacija, svrha i značaj međunarodnog arhivskog saveta u kontekstu razvoja savremenih informacionih i komunikacionih tehnologija, princip provenijencije u sređivanju fondova Srpske pravoslavne crkve, preporuke za usklađivanje opisa u arhivima, biblioteka i muzejim i dr.
Rad Višestrane elektronske obrade arhivske građe i olakšavanje dostupnosti informacija i njihovom pretraživanju dr Gojka Malovića iz Arhiva Jugoslavije u Beogradu pokrenuo je ponovo pitanje nepostojanja jedinstvenog informacionog sitema u Republici Srbiji, koja još nije rešila ovo pitanje na nacionalnom nivou. "Integracijom podataka srodnih institucija istraživaču tj. korisniku arhivske građe informacija o arhivskoj građi postala bi daleko dostupnija."
Rad direktora Arhiva SPC u Beogradu Radovana Pilipovića Princip slobodne provenijencije u sređivanju fondova Srpske pravoslavne crkve – primer primene na fondu "Sveti Arhijerejski Sinod" (1920-1941), govori o zaštiti i sređivanju crkvene arhivske građe, za koju je do 2007. godine vladala nebriga. Arhiv SPC je relativno mlad arhiv i od 2012. godine radi intenzivno na poslovima zaštite crkvene arhivske građe, kao i na poslovima njene klasifikacije i sređivanja. Direktor Arhiva SPC očekuje da će kroz tri-četiri godine moći da se posvete i digitalizaciji crkvene arhivske građe.
Kao i svake godine, domaćin je organizovao dve stručne ekskurzije: poseta Muzeju Tunel spasa i spomeniku prirode Vrelo Bosne.
Međunarodni skup, Savetovanje arhivskih radnika Bosne i Hercegovine u Sarajevu, okupio je veliki broj izlagača, stručnjaka iz oblasti arhivistike i drugih srodnih disciplina. Kolege iz regiona su podelile svoja iskustva, otvorila neka nova pitanja, ponudila neka rešenja i iznela planove za budućnost.
- Detalji
- Pogodaka: 486